Tijekom procesa kaljenja, kada je ogromno naprezanje koje nastaje kaljenjem veće od čvrstoće samog materijala i prelazi granicu plastične deformacije, doći će do pukotina. Pukotine pri gašenju često se javljaju ubrzo nakon što započne transformacija sisavaca. Raspodjela pukotina nema određenih pravila, ali se općenito lako formiraju na oštrim kutovima i mutacijama poprečnog presjeka izratka.
Pukotine nakon gašenja opažene pod mikroskopom mogu biti intergranularne pukotine ili transgranularne pukotine; neke su radijalne, a neke su zasebne linije ili mreže. Pukotine gašenja uzrokovane pretjeranim hlađenjem u zoni martenzitne transformacije često su raspoređene transgranularno, a pukotine su prave, s malim pukotinama bez ogranaka oko njih. Pukotine pri kaljenju uzrokovane previsokom temperaturom zagrijavanja pri kaljenju raspoređene su duž zrna, s oštrim krajevima pukotina i pokazuju karakteristike pregrijavanja: grubi igličasti martenzit može se primijetiti u konstrukcijskom čeliku; eutektika se može uočiti u alatnom čeliku. ili kutni karbidi. Radni komadi čelika s visokim udjelom ugljika s površinskim odugljičenjem skloni su stvaranju mrežastih pukotina nakon kaljenja. To je zato što je ekspanzija volumena površinskog dekarburiziranog sloja tijekom kaljenja i hlađenja manja nego kod nedekarburizirane jezgre, a površinski materijal se ekspanzijom jezgre povlači u mrežasti oblik.
Osnovni oblici gašenja pukotina uglavnom uključuju: uzdužne pukotine, poprečne pukotine, mrežaste pukotine i pukotine od ljuštenja, itd. Specifični uvjeti se analiziraju na sljedeći način:
1. Uzdužne pukotine uglavnom nastaju na dijelovima od kaljenog čelika, a mogu se pojaviti samo kada je tangencijalno vlačno naprezanje na površini veće od aksijalnog vlačnog naprezanja. Ova vrsta pukotina je raspoređena duž aksijalnog smjera, od površinske pukotine prema središtu.
2. Poprečne pukotine nastaju u prijelaznoj zoni između očvrslog sloja i neočvrsle jezgre kada izradak nije očvrsnut. Karakteristika unutarnjeg naprezanja je da se površina sabija, a tlačno naprezanje prelazi u vlačno naprezanje na određenoj udaljenosti od površine. Aksijalno vlačno naprezanje je najveće, što rezultira poprečnim pukotinama.
3. Koncentracija naprezanja: Dijelovi s kutovima, rezovima i utorima na napuknutim dijelovima skloni su koncentraciji naprezanja. Zajedno s neravnomjernim kaljenjem i hlađenjem, na ovim dijelovima često nastaju pukotine. Ova vrsta pukotine nema fiksne morfološke karakteristike.
4. Retikularne pukotine površinske su pukotine male dubine, općenito u rasponu od 0.01-2 mm. Pukotine mogu biti usmjerene u bilo kojem smjeru kako bi oblikovale mrežasti oblik. Nakon što se površina izratka od visokougljičnog čelika razugljiči, njegov specifični volumen martenzita je manji, stvarajući tako vlačno naprezanje na površini, što rezultira mrežnim pukotinama.
5. Pukotine koje se ljušte pojavljuju se u iznimno tankim područjima gdje naprezanje naglo prelazi, a površinsko ljuštenje se događa kada se unutarnje pukotine koje vrebaju paralelno s površinom ozbiljno prošire.
