U procesu kaljenja, kada je veliko naprezanje koje nastaje kaljenjem veće od čvrstoće samog materijala i prelazi granicu plastične deformacije, to će dovesti do pukotina. Pukotina pri kaljenju često nastaje nedugo nakon što započne transformacija tijela konja, a raspodjela pukotine nema određeno pravilo, ali općenito se lako formira na oštrom kutu i mutaciji poprečnog presjeka obratka. Pukotine nakon gašenja opažene pod mikroskopom mogu biti intergranularne pukotine ili transgranularne pukotine. Neki su radijalni, a neki su pojedinačne linije ili mreže. Pukotina pri gašenju uzrokovana pretjeranim hlađenjem u martenzitnoj prijelaznoj zoni često je transgranularne distribucije, a pukotina je relativno istinita i nema grananja oko male pukotine. Pukotine pri kaljenju uzrokovane visokom temperaturom zagrijavanja pri kaljenju raspoređene su duž kristala, kraj pukotine je fin, a karakteristike pregrijavanja su: grubi igličasti martenzit može se primijetiti u konstrukcijskom čeliku; U alatnim čelicima mogu se uočiti eutektički ili kutni karbidi. Izradak od čelika s visokim udjelom ugljika s dekarburiziranom površinom lako stvara mrežaste pukotine nakon kaljenja. To je zato što je ekspanzija volumena površinskog dekarburiziranog sloja tijekom kaljenja hlađenja manja od one nedekarburizirane jezgre, a površinski materijal se razdvaja ekspanzijom jezgre u mreži.
Osnovni oblici pukotina pri kaljenju su uglavnom: uzdužne Ravenove, poprečne pukotine, mrežaste pukotine i pukotine od ljuštenja, itd., specifična situacija je sljedeća: 1, uzdužne pukotine uglavnom nastaju na očvrslom čeliku, a tangencijalno vlačno naprezanje površinska površina veća nego što se može pojaviti aksijalno vlačno naprezanje. Pukotine su raspoređene aksijalno od površine prema središtu. 2, poprečna pukotina je u slučaju da izradak nije kaljen, nastala u prijelaznoj zoni između kaljenog sloja i nekaljene jezgre. Unutarnje naprezanje karakterizira površinsko sabijanje, tlačno naprezanje postaje vlačno naprezanje na određenoj udaljenosti od površine, a aksijalno vlačno naprezanje je najveće, što rezultira poprečnim pukotinama. 3, koncentracija naprezanja napuknutih dijelova s kutovima, urezima, utorima lako je proizvesti koncentraciju naprezanja. U kombinaciji s neravnomjernim hlađenjem pri kaljenju, često je lako izazvati pukotine u tim dijelovima. Ova pukotina nema fiksne morfološke karakteristike. 4, mrežasta pukotina To je površinska pukotina, dubina joj je mala, općenito u rasponu od 0.01-2 mm, pukotina vlada u bilo kojem smjeru, tvoreći mrežu. Nakon površinske dekarburizacije izratka od čelika s visokim udjelom ugljika, njegov martenzitni specifični volumen je mali, što rezultira vlačnim naprezanjem na površini i dovodi do pukotina mreže. 5, pukotina od ljuštenja se stvara u vrlo tankom području s oštrim prijelazom naprezanja, a površina se lomi kada se unutarnja pukotina paralelna s površinom ozbiljno proširi.
